{"id":1758,"date":"2020-10-01T08:58:30","date_gmt":"2020-10-01T08:58:30","guid":{"rendered":"https:\/\/practicalhealthpsychology.com\/?p=1758"},"modified":"2025-11-04T14:16:09","modified_gmt":"2025-11-04T14:16:09","slug":"staying-well-while-staying-at-home","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/practicalhealthpsychology.com\/hr\/2020\/10\/staying-well-while-staying-at-home\/","title":{"rendered":"Ostati dobro dok ostajemo doma"},"content":{"rendered":"

Napisali Dr Federica Picariello i Rona Moss-Morris, King\u2019s College London, UK.\u00a0<\/strong><\/p>\n

U roku od par tjedana, na \u010ditavoj planeti svakodnevni \u017eivot drasti\u010dno se i dramati\u010dno promijenio uslijed COVID-19 pandemije, te je odre\u0111ena neizvjesnost obavila ljudsku budu\u0107nost. Uz potrebu da se hitno uspori \u0161irenje bolesti COVID-19 putem brzih i kolektivnih<\/a> bihevioralnih promjena<\/u> (npr., samoizolacija, socijalna distanca i karantena), potrebno je sagledati i teret koji je nastao na mentalnu i fizi\u010dku dobrobit kako bi se uspje\u0161no provele rane intervencije i smanjile dugoro\u010dne posljedice.<\/p>\n

<\/p>\n

Nedavni<\/a> pregledni rad<\/u> ukazao je na negativni psiholo\u0161ki utjecaj karantene, uz postojanje dokaza i za njihovu dugotrajnost. Upravo faktori poput dugotrajnosti karantene, straha od oboljenja te preokupacije s fizi\u010dkim simptomima koji ukazuju na bolest, frustracije, dosade, stigme i drugih prakti\u010dnih problema prepoznati su kao va\u017ean doprinos negativnom psiholo\u0161kom utjecaju karantene. Dokument o stajali\u0161tu<\/strong><\/a> ustvrdio je prioritete za istra\u017eivanja mentalnog zdravlja, koji uklju\u010duju precizno odre\u0111ivanje utjecaja i smanjenje posljedica u uvjetima pandemije. Taj dokument nagla\u0161ava i va\u017enost davanja podr\u0161ke pojedincima kako bi mogli izgraditi optimalnu okolinu za odr\u017eavanje vlastite dobrobiti, \u0161to bi k tome doprinijelo i pridr\u017eavanju smjernica za pona\u0161anje tijekom bolesti COVID-19.<\/p>\n

Predvi\u0111aju\u0107i to, mi \u2013 Sekcija za zdravstvenu psihologiju (IoPPN)<\/u> na King\u2019s College u Londonu \u2013 odr\u017eali smo javno<\/a> izlaganje<\/u> na temu odr\u017eavanja zdravlja i dobrobiti pomo\u0107u teorija i dokaza iz zdravstvene psihologije tijekom pandemije COVID-19. U ovom blogu fokusirat \u0107emo se na \u010detiri klju\u010dna podru\u010dja za fizi\u010dku i mentalnu dobrobiti koja su bila nagla\u0161ena: 1) uspostavljanje novih zdravih navika u domu, 2) ostvarivanje korisne ravnote\u017ee u provjeravanju simptoma, 3) identificiranje novih na\u010dina povezivanja s drugima i upu\u0161tanja u slobodne aktivnosti, te 4) snala\u017eenje u neizvjesnosti.<\/p>\n

1) Uspostavljanje novih zdravih navika u domu<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Mjere koje su uvedene kako bi se sprije\u010dio nagli porast bolesti sa sobom donose i zna\u010dajne promjene u pogledu na\u0161e svakodnevne rutine, na \u0161to se mo\u017ee biti izazovno naviknuti s novim dnevnim rasporedom. K tome, ote\u017eano nam je i pra\u0107enje vremena budu\u0107i da neka uobi\u010dajena vremenska sidra i vanjski pritisci vi\u0161e ne postoje. No, te promjene su i prilika da uspostavimo nove i zdrave rutine, a koje su klju\u010dne za fizi\u010dku i mentalnu dobrobit tijekom pandemije.<\/p>\n

Postoje jasne smjernice za fizi\u010dku<\/a> aktivnost<\/u>, koli\u010dinu<\/a> sjedenja<\/u>, spavanje<\/a>, prehranu<\/a>, i konzumaciju alkohola<\/u>. Nedavni pregledni<\/a> rad o efikasnim tehnikama<\/u> za uspostavu rutine zdrave prehrane i fizi\u010dke aktivnosti na\u0161li su da je u svrhu promjene pona\u0161anja klju\u010dno samomotrenje u kombinaciji s jednom ili vi\u0161e drugih tehnika poput uspostavljanje ciljeva. \u0160to se ti\u010de ciljeva, va\u017eno je biti konkretan u pogledu pitanja \u201c\u0161to\u201d i \u201ckada\u201d<\/a> ne\u0161to planiramo obaviti.\u00a0 Primjerice, te\u017ee je pridr\u017eavati<\/a> se cilja<\/u> \u201cTri dana u tjednu ne\u0107u piti alkohol\u201d nego \u201cNe\u0107u piti ponedjeljkom, utorkom i \u010detvrtkom.\u201d<\/p>\n

2) Ostvarivanje korisne ravnote\u017ee u provjeravanju simptoma<\/strong><\/p>\n

Provjeravanje<\/a> simptoma<\/u> i samoizolacija ukoliko imamo kontinuirani ka\u0161alj i vru\u0107icu nove su mjere no\u0161enja s pandemijom. Prirodno je da se u trenutnoj situaciji po\u010dnemo brinuti oko tjelesnih osjeta te da si opetovano provjeravamo simptome. Me\u0111utim, otprilike 80% do\u017eivjet \u0107e jedan<\/a> ili vi\u0161e simptoma<\/u> povezanih s bolesti COVID-19 u datom mjesecu, a k tome su i respiratorni simptomi relativno uobi\u010dajeni. Svakodnevni fizi\u010dki simptomi u kona\u010dnici mogu biti samo posljedica reakcije na\u0161eg tijela na stres. Stoga, dok je odre\u0111ena koli\u010dina anksioznosti korisna utoliko \u0161to nas motivira da slijedimo zadane mjere sigurnosti, previ\u0161e anksioznosti mo\u017ee pove\u0107ati broj i ja\u010dinu simptoma te nas sprije\u010diti u obavljanju svakodnevnih zadataka. Ja\u010danje svijesti o vlastitim mislima i osje\u0107ajima, skretanje pozornosti sa simptoma na druge aktivnosti te preimenovanje i reinterpretiranje simptoma (npr., \u201cne mogu do\u0107i do daha jer sam jako uznemiren i pod stresom\u201d) mogu biti od velike pomo\u0107i. Tehnike<\/a> opu\u0161tanja<\/u> tako\u0111er mogu pomo\u0107i u no\u0161enju s tjeskobom, ako su njezinii simptomi poja\u010dani zbog stresa<\/a>. U kona\u010dnici zbilja je te\u0161ko uspostaviti ravnote\u017eu u provjeravanju simptoma budu\u0107i da se od nas zahtjeva fizi\u010dka izolacija ukoliko zbilja imamo simptome bolesti COVID-19, te tra\u017eenje medicinske pomo\u0107i ako se simptomi pogor\u0161aju.<\/p>\n

3) Identificiranje novih na\u010dina povezivanja s drugima i upu\u0161tanja u slobodne aktivnosti<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Uvrije\u017eenost termina \u201csocijalna distanca\u201d nije dobar utoliko \u0161to se od nas ustvari zahtjeva odr\u017eavanje fizi\u010dke distance, \u0161to ne uklju\u010duje nu\u017eno ne uspostavljanje socijalnog kontakta. Socijalna izolacija i usamljenost povezane su s u\u010destalijom<\/a> smrtno\u0161\u0107u i hospitalizacijom<\/u>. Stoga, odr\u017eavanje kontakta s prijateljima i obitelji na daljinu od doma, te provo\u0111enje vremena s uku\u0107anima i bavljenje slobodnim aktivnostima pokazale su se kao va\u017ene strategija<\/a> suo\u010davanja<\/u> s karantenom.<\/p>\n

4) Snala\u017eenje u neizvjesnosti<\/strong><\/p>\n

Briga o budu\u0107nosti, nesigurnosti koju donosi i tome kada \u0107e se sve vratiti na staro \u010desta je<\/u>. I ugodne i neugodne emocije dio su normalnog \u017eivota. Briga, strah i tjeskoba su prikladan odgovor na trenutne okolnosti. Doktor Russ Harris, svjetski poznat klini\u010dar sa specijalizacijom u terapiji prihva\u0107anja i opredjeljenja (eng. acceptance and commitment therapy, ACT)<\/em>, sastavio je neke vrlo<\/a> korisne resurse<\/u> u pogledu strategija za bolje suo\u010davanje s trenutnim neizvjesnostima. Primjerice, prisjetite se misli s kojom se u posljednje vrijeme mu\u010dite (npr., \u201cNe mogu se vidjeti sa svojom obitelji zbog karantene\u201d), te se fokusirajte na tu misao narednih 30 sekundi. Nakon toga, uklopite tu misao u sljede\u0107u frazu \u201cImam misao o tome da \u2026\u201d te se fokusirajte na to narednih 30 sekundi. Kona\u010dno, uklopite tu misao u ovu frazu \u201cPrimje\u0107ujem da imam misao o tome da …\u201d te se fokusirajte na to narednih 30 sekundi. Sa svakim korakom trebali biste primijetiti sve ve\u0107u udaljenost sebe i inicijalne uznemiruju\u0107e misli.<\/p>\n

Prakti\u010dni savjeti<\/strong><\/p>\n