{"id":1513,"date":"2019-11-01T14:49:04","date_gmt":"2019-11-01T14:49:04","guid":{"rendered":"http:\/\/practicalhealthpsychology.com\/?p=1513"},"modified":"2025-11-04T14:24:18","modified_gmt":"2025-11-04T14:24:18","slug":"n-of-1-studies-what-can-we-learn-by-studying-a-single-case","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/practicalhealthpsychology.com\/hr\/2019\/11\/n-of-1-studies-what-can-we-learn-by-studying-a-single-case\/","title":{"rendered":"Jedno od n-tih istra\u017eivanja: \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti istra\u017eivanjem pojedinog slu\u010daja?"},"content":{"rendered":"

Autori: Marie Johnston i Derek Johnston,\u00a0 Sveu\u010dili\u0161te u Aberdeenu, \u0160kotska<\/p>\n

Uvod <\/strong><\/p>\n

Stru\u010dnjaci iz prakse \u010desto \u017eele dati odgovor na problem koji se odnosi na jednog pojedinca,\u00a0 tim zdravstvenih djelatnika, odre\u0111enu bolnicu, regiju i sli\u010dno. Na primjer, mo\u017eda bi bila va\u017ena informacija koliko \u010desto pretila osoba jede grickalice, gdje i kada ih jede te\u00a0 poja\u010dava li stres zapravo jedenje grickalica. S druge strane mo\u017eda \u017eelite saznati koliko \u010desto \u010dlanovi zdravstvenog tima zanemaruju higijenu ruku i ako se ona u ve\u0107em stupnju zanemaruju kada ima premalo osoblja za obavljanje posla te ako oglasi na odjelima smanjuju zanemarivanje. Ili pak mo\u017eete istra\u017eivati izvore gre\u0161aka u radu klini\u010dara kako biste provjerili je li pojava gre\u0161aka u\u010destalija na odre\u0111enim odjelima ili kod odre\u0111enih redova osoblja. Na politi\u010dkoj razini tako\u0111er bi moglo biti od koristi istra\u017eiti ako nova regulacija, kao \u0161to je zabrana pu\u0161enja na javnim povr\u0161inama, utje\u010de na vjerojatnost pu\u0161enja.<\/p>\n

<\/p>\n

Odgovor na ove prija\u0161nje probleme mogli bi ponuditi tako da pitate osobe \u0161to one misle o tome ili \u010dega se sje\u0107aju vezano za vlastito pona\u0161anje koje je relevantno za prije navedene probleme, no bilo bi bolje pitati ovakva pitanja ili \u010dak promatrati osobe na kriti\u010dnom mjestu i u kriti\u010dno vrijeme kako bi se izbjegao problem pristranosti i zaboravljanja. Recentniji tehnolo\u0161ki napreci kao \u0161to je digitalno pra\u0107enje pomo\u0107u pametnih telefona olak\u0161avaju pra\u0107enja situacije u kriti\u010dnim to\u010dkama vremena i samim time 1-od-n-tih istra\u017eivanja omogu\u0107uje davanje odgovora na va\u0161e pitanje.<\/p>\n

1-od-n-tih istra\u017eivanje je mogu\u0107e provesti kada se problem mo\u017ee ponovno ispitati u vi\u0161e vremenskih to\u010daka<\/u> kako bi se ispitale promjene koje se doga\u0111aju tijekom protoka vremena. U tom slu\u010daju pojedinac mo\u017ee opisati problem i provjeriti ako dolazi do pobolj\u0161anja ili pogor\u0161anja u odre\u0111enim uvjetima. S druge strane, istra\u017eiva\u010d mo\u017ee predstaviti novu intervenciju ili tretman i mjeriti ako dolazi do pretpostavljenog u\u010dinka.<\/p>\n

Najjednostavnija evaluacija za sakupljene podatke je promatranje trendova na grafu kao \u0161to je to prikazano na ispod prilo\u017eenoj ilustraciji. Ovo je osnovni korak u bilo kojoj n od jedan analizi te je \u010desto i jedini. Osim ove metode, postoje metode statisti\u010dke analize za n od jednog istra\u017eivanja. Kompleksnije metode se za sada jo\u0161 razvijaju (npr. metoda mjerenja dinami\u010dke promjene<\/u>).<\/p>\n

Kori\u0161tenje n-od-1 istra\u017eivanja u svrhu ispitivanja problema <\/strong><\/p>\n

Istra\u017eivanja se mogu provoditi kako bi se izmjerila stupanj ili u\u010destalost, ili obrazac problema tijekom protoka vremena. Na Slici 1. je vidljivo kako stupanj anksioznosti varira tijekom razli\u010ditih vremenskih to\u010daka, ali se mo\u017ee odrediti obrazac. Kada se uz to bilje\u017ei prisutnost na poslu, zabilje\u017eeni obrazac pokazuje razliku izme\u0111u vikenda i 5 radnih dana te mo\u017ee sugerirati da je osoba anksiozna na poslu, ali ne i kod ku\u0107e. Ovakve informacije bi mogle biti korisne u odabiru optimalno tretmana za pacijenta<\/u>. Na primjer, pra\u0107enje raspolo\u017eenja i perioda dana kod umiru\u0107e \u017eene utvrdilo je obrasce koji su se koristili za ubla\u017eavanje depresivnog raspolo\u017eenja.<\/p>\n

Informacije koje se sakupljaju u n-od-1 istra\u017eivanjima mogu nadi\u0107i opisivanje problema i pomo\u0107i pri obja\u0161njavanju \u0161to se zapravo prou\u010dava. U nekim slu\u010dajevima prakti\u010dar mo\u017ee imati teoriju o utjecaju na promatrani problem i mogu\u0107e je testirati koliko dobro teorija obja\u0161njava uo\u010dene pojave<\/u>. U slu\u010daju umiru\u0107e \u017eene, zapisivanjem njenih misli i aktivnosti potvr\u0111ena je teorija kako je njezino raspolo\u017eenje bilo pod utjecajem misli te upravo ciljne misli su bile asocirane s ranojutarnjim aktivnostima.<\/p>\n

Slika 1<\/strong>: Kori\u0161tenje n-od-1 istra\u017eivanja za opis problema: prikaz stupnja anksioznosti u plavoj boji za vrijeme radnih dana i u crvenoj boji za 24 dana<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kori\u0161tenje n-od-1 istra\u017eivanja kako bi se ispitalo ako doga\u0111aj ili pojava uve\u0107avaju ili umanjuju problem<\/strong><\/p>\n

Problemi se mogu pove\u0107ati ili smanjiti pojavom prirodnih pojava ili planiranih doga\u0111aja kao \u0161to su smrt \u010dlana obitelji ili vjen\u010danje, medijsko izvje\u0161tavanje o zdravstvenim informacijama, zatvaranje odre\u0111ene tvornice ili promjena vremena. U hipotetskoj ilustraciji na Slici 2, savjetovanje vezano za zdravstveno stanje (kao \u0161to je gripa na primjer) je bilo u ve\u0107em stupnju zastupljeno tjedan dana nakon \u0161to je na televiziji emitirana emisija s takvom tematikom. Samim time se sugeriralo da se stopa savjetovanja nije pove\u0107ala zbog pove\u0107anja epidemije te tako\u0111er da bi u budu\u0107nosti zdravstveni sustavi mogli o\u010dekivati ovakva pove\u0107anja stope tra\u017eenja savjetovanja kada zdravstvene tegobe postanu dio vijesti. Statisti\u010dka analiza n-od-1 istra\u017eivanja epizode bolni\u010dke hospitalizacije u Engleskoj utvrdila je efekt sportskog doga\u0111aja \u2013 utvr\u0111eno je pove\u0107anje broja hospitalizacija za sr\u010dane tegobe koje su asocirane s va\u017enim nogometnim utakmicama tijekom svjetskog nogometnog prvenstva 1998. godine.<\/p>\n

Slika 2<\/strong>. Kori\u0161tenje n-od-1 istra\u017eivanja u svrhu mjerenja efekta doga\u0111aja: kroz dan je zatra\u017eeno prosje\u010dno 40 savjetovanja o gripi kada emitiranje TV emisije (prikazano s plavom strelicom) dovodi do pove\u0107anja stope savjetovanja<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Kori\u0161tenje N-od-1 istra\u017eivanja kako bi se ispitalo ako intervencija ili tretman imaju \u017eeljeni efekt<\/strong><\/p>\n

N-od-1 istra\u017eivanja se mogu koristiti za razvoj novih intervencija, uklju\u010duju\u0107i klini\u010dke intervencije i politi\u010dke intervencije. U hipotetskom primjeru na Slici 3., pretili pacijent jede grickalice prosje\u010dno 7 puta na dan; nakon intervencije koja je prikazana s crvenom strelicom (vjerojatno se radi o samostalnom pra\u0107enju jedenja grickalica), jedenje grickalica se smanjuje na 2 puta na dan.<\/p>\n

Sli\u010dne metode istra\u017eivanja se mogu koristiti za prou\u010davanje stope pu\u0161enja<\/u> u pojedinoj naciji te se mo\u017ee mjeriti utjecaj uvo\u0111enja novih zakona, kao \u0161to je zabrana pu\u0161enja na javnim mjestima, \u0161to je primjer kako dr\u017eavna politika utje\u010de na pu\u0161enje cigareta.<\/u><\/p>\n

Dobar primjer prakti\u010dne koristi od n-od-1 istra\u017eiva\u010dke metode vidljiv je u primjeru evaluacije efekta intervencije zabilje\u017een od prakti\u010dara na bolni\u010dkom odjelu. Oni su ispitivali problem odgode izvje\u0161tavanja negativnih doga\u0111aja u periodu od 2001. godine do 2006. godine te su utvrdili da, iako odgoda varira, ona predstavlja problem za sigurnosni program pacijenta i ne pokazuje znakove pobolj\u0161anja kroz protok vremena. U 2007. i 2008. godini uveden je program za prepoznavanje kvalitetnog rada koji je doveo do smanjenja odgode u narednim godinama i pokazao kako ovakvo prepoznavanje problema smanjuje problem u narednim vremenskim jedinicama mjerenja<\/u>.<\/p>\n

Slika 3. Kori\u0161tenje n-od-1 istra\u017eivanja za ispitivanje efekta intervencije: prvih 15 dana pokazuju u\u010destalost jedenja grickalica te se po\u010detkom samomotrenja od 16. dana (prikazano crvenom strelicom) smanjuje u\u010destalost jedenja grickalica<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sakupljanje podataka mo\u017ee predstavljati izazov. U\u010destale ponovljene to\u010dke mjerenja mogu biti zamorne te tako\u0111er na kraju mo\u017ee nedostajati podataka. Trenutni brzi razvoj dostupnih digitalnih i mobilnih tehnologija koje uklju\u010duju pametne telefone, narukvice i senzore olak\u0161avaju sakupljanje podataka te ih \u010dine vi\u0161e pouzdanima.<\/p>\n

Korisne preporuke<\/strong><\/p>\n